Doniraj krv, uljepšaj dan sebi i drugima!
Sledeća akcija:
Ugljevik, 26.03.2022.
Telefon/FAX
+387 55 774 391
E-mail
oodddkrudar@gmail.com
Adresa
Prostorije RITE Ugljevik
×

Kako se treba ponašati prije davanja krvi?

Preporučuje se da dobrovoljni davaoci budu odmorni, naspavani, da ne konzumiraju alkohol u posljednja 24 sata te da lagano doručkuju i unesu izvjesnu količinu tekućine. Preporuke za doručak: Ako dan ranije ili na sam dan davanja krvi jedete jako masnu i začinjenu hranu, zasićene masti cirkulisaće u vašoj krvi, tako da će i krv uzeta od vas biti masna i kao takva neće biti pogodna da se primijeni za liječenje pacijenata. Hrana koja se preporučuje:

  • mlijeko, jaja, mliječni proizvodi: polumasno mlijeko, nemasni sirevi, mliječni napici sa malo mliječne masnoće;
  • žitarice: sve integralne žitarice i njihovi proizvodi (naročito ječam, zob, raž, pirinač);
  • ribe: sva bijela i plava morska riba, nemasna riječna riba (smuđ, štuka, som);
  • meso i mesne prerađevine: ćuretina, piletina, teletina, jagnjetina;
  • povrće i voće: svježe i smrznuto povrće, svježe i sušeno voće;
  • kolači: voćni kolači sa malo masnoće, makrobiotički kolači;
  • napici: voda, čaj, bezalkoholna pića.

 

Hrana koju treba izbjegavati:

  • punomasno mlijeko, vrhnje, punomasni sirevi, majoneza;
  • pržena tijesta, lisnato tijesto;
  • masno meso, kobasice, salame, slanina, šunka, čvarci;
  • sladoled, čokolada, industrijski keks;
  • bezalkoholna zaslađena pića, čokoladni napici. Konzumiranje alkoholnih pića isključuje davanje krvi.

 

Kako se treba ponašati poslije davanja krvi?

Savjeti za period poslije davanja krvi:

  • Ako ste pušač, savjetujemo vam da izbjegnete pušenje dva sata nakon davanja krvi.
  • Zavoj možete skinuti poslije dva sata.
  • Preporučujemo da unosite više tekućine tokom dana (3-4 čaše vode više nego obično). 
  • Preporučujemo da izbjegavate teže fizičke i rizičnije radove (na primjer, rad na mašinama i na visini, letenje, ronjenje i duge vožnje u narednih 12 sati itd.).

 

Da li postoji rizik zaraze tokom davanja krvi?

Davanje krvi u potpunosti je bezbjedno. Budući da se koristi sterilni materijal, kese za krv sa iglama za jednokratnu upotrebu koje se otvaraju pred vama, nema nikakvog rizika od bilo koje vrste infekcije.

 

Da li davanje krvi stvara naviku?

Medicinski posmatrajući, davanje krvi ne može stvoriti naviku. Pojedinim dobrovoljnim davaocima dolazak u Zavod postaje ritual i redovna aktivnost koja je vezana za zadovoljstvo koje osjećaju kada pomažu drugima, ali fizički ne postoji rizik od navike davanja krvi.

 

Da li je davanje krvi bolno?

Pojedini davaoci osjećaju blagu i trenutnu bol dok se igla uvodi u venu.

 

Da li davanje krvi šteti organizmu?

Ne, davanje krvi ne šteti organizmu, naprotiv, bezbjedno je i zdravo za davaoce. Provjerava se zdravstveno stanje, stimuliše se proizvodnja novih krvnih ćelija i poboljšava se cirkulacija. Smanjuje se rizik od infarkta miokarda kod muškaraca koji 2-3 puta godišnje daju krv, kao i kod žena u menopauzi. Pored toga, krv davaoca testira se na krvlju prenosive bolesti poput HIV-a, sifilisa, hepatitisa A i B. Redovno dobrovoljno davanje krvi doprinosi boljem opštem zdravstvenom stanju. U rijetkim slučajevima, moguće su blaže neželjene reakcije, koje nisu za brigu:

  • nastanak modrice na mjestu uboda igle
  • slabost i bljedilo.

Modrice izgledaju ružno, ali obično su bezopasne i vremenom prođu same od sebe. Nastaju zbog krvarenja ispod kože. Krvarenje nastaje najčešće zbog nedovoljnog pritiska na venu iz koje je izvađena igla ili zbog oštećenja zida vene. Potrebno je na modricu stavljati hladne obloge i izbjegavati podizanje tereta. Prolazi za 2-3 dana. Ukoliko se slučajno pojavi crvenilo i otok na ruci, potražite pomoć u lokalnoj službi za transfuzijsku medicinu. Mali broj davalaca osjeti slabost nakon ili u toku davanja krvi. Do toga može doći ako je:

  • davalac dugo stajao – zbog nakupljanja krvi u nogama manji je dotok krvi u mozak;
  • davalac pušač – zbog dejstva nikotina jer izaziva spazam krvnih sudova u mozgu i osjećaj omaglice i mučnine;
  • davalac popio alkoholno piće nekoliko sati prije ili poslije davanja krvi, zato što alkohol širi krvne sudove, a to uzrokuje manji dotok krvi u mozak pa nastaje vrtoglavica i slabost;
  • davalac boravio u pregrijanoj prostoriji;
  • davalac izostavio obrok ili uzimao nedovoljno tečnosti, te
  • ako davalac nije psihički pripremljen za davanje krvi, tj. ako ima izražen strah od igle.

U slučaju pojave slabosti treba se obratiti zaposlenima u transfuziološkoj službi, a ako se slabost javi van službe, treba leći ili sjesti i staviti glavu među koljena dok slabost ne prođe. Pojava slabosti ne ostavlja posljedice na zdravstveno stanje davaoca. Važno: Poslušajte savjet transfuziološkog osoblja o ponašanju prije dolaska na davanje krvi – dođite odmorni i lagano doručkujte. Poslušajte savjete o ponašanju i nakon davanja krvi:

  • uzmite naš obrok zahvalnosti
  • uzmite dovoljno tečnosti
  • izbjegnite žurbu, pušenje, alkohol, dugotrajno stajanje, pregrijane prostorije i naporne vježbe nekoliko sati poslije davanja krvi.

 

Koliko je vremena potrebno da se krv nadoknadi?

  • Plazma i leukociti – nekoliko sati
  • Eritrociti – 45 dana
  • Trombociti – 3-5 dana

 

Koliko često mogu davati krv?

Žene mogu davati krv svaka 4 mjeseca, a muškarci svaka 3 mjeseca. Ovo je period koji je potreban kako bi se sve krvne komponente u organizmu nadoknadile.

 

Koliko se količinski uzima krvi od davaoca?

Tokom dobrovoljnog davanja krvi od dobrovoljnih davalaca uzimaju se doze od 350 do 450 ml krvi. Ovo je količina od oko 10 odsto krvi koja se nalazi u organizmu odrasle osobe i vaše tijelo će je nadoknaditi veoma brzo. Sve dok je hidratacija vašeg organizma u normali (zato je značajno da ste uzeli dovoljno tečnosti prije davanja krvi), vaš organizam će tečni dio krvi nadomjestiti u roku od nekoliko sati. Za potpunu nadoknadu krvnih ćelija, vašem organizmu biće potrebno nekoliko sedmica ili 45 dana.

 

Zašto se provjerava nivo hemoglobina?

Prije davanja krvi, tehničar će provjeriti nivo hemoglobina u vašoj krvi kako bi procijenio da li ste u mogućnosti da darujete krv. Hemoglobin je krvni pigment koji prenosi kiseonik kroz organizam. Ukoliko je njegov nivo ispod normalnog, osoba je anemična i davanjem krvi anemija bi se još povećala. Zbog toga se svakom davaocu svaki put provjerava da li je nivo hemoglobina normalan – to je uslov za davanje krvi.

 

Zašto je kod nekih ljudi niži hemoglobin?

Hemoglobin može biti snižen zbog sniženog nivoa gvožđa ili zbog određenih stanja i oboljenja koja izazivaju njegovo sniženje. Ako se otklone uzroci koji su doveli do sniženja, nivo hemoglobina se normalizuje i davalac može dobrovoljno dati krv.

 

Koji se testovi provode nakon što se uzme krv od dobrovoljnog davaoca krvi?

Svakom dobrovoljnom davaocu određuje se krvna grupa u AB0 i Rh(D) sistemu. Svaka doza krvi dobrovoljnog davaoca testira se na krvlju prenosive bolesti: hepatitis B, hepatitis C, AIDS i sifilis, te se obavlja otkrivanje antitijela. Nakon uzimanja, krv se centrifugiranjem u kesi sa krvlju raslojava na sastavne dijelove (plazma, eritrociti, trombociti, leukociti), a zatim se postupkom pretakanja svaki od ovih dijelova prebacuje u posebnu kesu. Nakon provedenih testiranja ove komponentne daju se pacijentima u zavisnosti od toga šta im je potrebno.

 

Postoji li zamjena za krv?

Kako je krv humanog porijekla, za sada ne postoji zamjena za krv. Eksperimentiše se sa jedinjenjima perfluorougljenika, rastvorom hemoglobina, inkapsuliranim hemoglobinom, ali kliničke, rutinske primjene nema. Pojedini dijelovi krvi mogu se zamijeniti:

  • zamjenici plazme služe, ali samo kratkotrajno, za nadoknadu volumena krvi;
  • faktori koalugacije dobijeni genetskim inženjeringom – njihova proizvodnja je jako skupa;
  • faktori rasta koji podstiču rast i razvoj krvnih ćelija – njihova proizvodnja je jako skupa.

 

Koja je krvna grupa najčešća?

Statistički postoje krvne grupe koje su rjeđe u odnosu na ostale a to je prvenstveno krvna grupa AB. Učestalost KG sistema ABO je različita u raznim populacijama i rasama, a u evropskoj populaciji stanovništva zastupljenost KG A – 42%, O – 34%, B – 18% i AB - 6%. Osim toga, otprilike 15% stanovnika su RhD negativni, a 85% RhD pozitivni.

 

Koja su prava i beneficije dobrovoljnih davalaca krvi?

Prava i beneficije dobrovoljnih davalaca krvi (koji imaju zdravstveno osiguranje) odnose se na:

  • oslobađanje od plaćanja participacije za zdravstvene usluge:
    • davaoci koji su dali krv manje od 10 puta, oslobođeni su godinu dana od dana davanja krvi;
    • davaoci koji su dali krv više od 10 puta, oslobođeni su trajno.
  • Davaoci koji su u radnom odnosu imaju pravo da uz naknadu plate odsustvuju sa posla u slučaju dobrovoljnog davanja krvi. Kolektivnim ugovorima ili pravilnicima o radu utvrđuje se koliko dana radnik može da odsustvuje i kako se to odsustvo reguliše.

Budi human, budi član DDDK "RUDAR" Ugljevik!

Pozovi nas na broj:
DDDK "Rudar" Ugljevik | Sva prava zadržana © 2019
Powered by limun.co