Iako osoba koja daje krv izgleda zdravo i osjeća se dobro, može da bude zaražena nekim mikoorganizmom (virusom, bakterijom, parazitom). Bolest nije uvjek vidljiva, odnosno praćena simptomima i znacima. Prema tome, transfuzijom krvi naizgled zdravog davaoca može da se prenese infekcija na primaoca. Najznačajnije bolesti koje se mogu prenijeti transfuziojom su:
- hepatititis B
- hepatititis C
- sindrom stečenog nedostakta imuniteta – SIDA
- sifilis.
Kako da sprečimo širenje infekcije?
Prisustvo infektivnih agenasa kod naizgled zdravih osoba možemo da otkrijemo testiranjem njihove krvi.
Naši propisi obavezuju da se krv svakog davaoca obavezno testira svaki put kada da krv na najznačajnije uzroke bolesti (virus hepatitisa B, virus hepatitisa C, virus sindroma stečenog nedostatka imuniteta i uzročnika sifilisa).
Iako se koriste najsavremeniji testovi i tehnologije testiranja, na žalost, može da se dogodi da se i ovakvom tehnologijom ne otkrije svaki davalac krvi koji ima infekciju.
Davaoci mogu da pomognu da se izbegne rizik od prenošenja mikroorganizama iz krvi davaoca u krv primaoca iskrenim popunjavanjem upitnika ili ako su već dali krv naknadnim obavještavanjem svog transfuziologa da njihova krv možda nije za upotrebu.
VAŽNO!
Neophodno je da iskreno i precizno popunite upitnik.
Prilikom davanja krvi biće Vam uzet uzorak za testiranje
Vaša krv će biti testirana na uzročnike zaraznih bolesti.
Ukoliko je rezultata analize Vaše krvi pozitivan, bićete o tome obavješteni, a Vaša krv neće biti primjenjena.
U slučaju da dobijemo sumnjive rezultate potrebno je da se odazovete pozivu da ponovo date krv na anlaizu.
U Vašem je interesu da po dobijanju pozitivnog nalaza obavezno posetite infektologa.
Uveravamo Vas da će svi podaci iz upitnika o rezultatima analize Vaše krvi ostati tajni.
Šta su lažno pozitivni rezultati?
Svakodnevno testiramo hiljade jedinica krvi na infekcije koje mogu da se prenesu i putem krvi. Takvi testovi zovu se skrinig testovi. Ponekad i potpuno automatizovano, rutinsko testiranje može da da lažno pozitivne rezultate (lažno pozitivne reakcije).
Uveravamo Vas da ovi lažno pozitivni rezultati nemaju uticaja na vaše zdravlje ili na bezbednost jedinice krvi koje ste dali.
Nadamo se da ćete ovde naći odgovore na vaša pitanja ukoliko vam se dogodi ovako nešto.
Zašto ima lažno pozitivnih reultata?
Lažno pozitivni rezultati mogu da se dogode kod svih vrsta laboratorijskih analiza. Kod manjeg broja analiza jedinica krvi dolazi do lažno pozitivnih rezultata bez obzira na vrstu testa koji se upotrebi. Kada se tako nešto dogodi, postoje standardne procedure koje smo u obavezi da ispotštujemo da bismo rešili nastali problem.
Lažno pozitivni rezultati moga da nastanu usled:
- Nedavno preležane prehlade ili gripa koji mogu da podstaknu razvoj antitela, koja zatim reaguju sa hemikalijama u testu
- Prevelike osetljivosti testova koji se koriste.
Kako možemo da budemo sigurni da su rezultati lažno pozitivni?
Kada dobijemo lažno pozitivan rezultat u skrinig testovima iz istog uzorka sprovodimo dodatne testove koji će pojasniti nalaz.
Ako dodatni testovi pokažu negativan rezultat, možemo da budemo sigurni da je rezultat bio lažan i to isključivo usled tehničkih problema.
Šta radimo kada uočimo lažno pozitivni rezultat?
Kao što je već rečeno, lažno pozitivni rezultati ni na koji način ne utiču na vaše zdravlje niti na bezbjednost krvi koju ste dali. Međutim, prema našim zakonskim normama nije dozvoljeno da se jedinice krvi šalju u bolnice ukoliko su skrinig testovi pokazali pozitivan rezultat, čak i ako se dodatnim testiranjem dobije negativan rezultat.
Zakonske norme takođe nalažu da ponovimo testove nakon određenog vremenskog perioda koji je dovoljan da bi lažno pozitivna reakcija nastala. Kada sledeći puta dođete da bi se izveli dadatni, takozvani potvrdni testovi i pri tom izbegao nepotreban gubitak krvi, od vas ćemo da uzmemo mali uzorak krvi umesto pune jedinice krvi. Nakon toga ćemo da vas obavestimo o rezultatima testiranja u što je moguće kraćem roku.